Naime, stanice ljudskog tijela propadaju ako nisu opskrbljene s dovoljno magnezija.
Prisutan u cijelom organizmu
Bez sumnje, magnezij je izuzetno važan za organizam, jer utječe na aktivnost više od 300 enzima te je u skladu s tim uključen u gotovo sve procese u našem tijelu.
On sudjeluje u aktivaciji enzima nužnih za replikaciju i popravak DNA.
Omogućuje normalno prenošenje impulsa živčanim vlaknima te uravnotežuje živčani i mišićni sustav.
Nužan je za pretvorbu hrane u energiju, za zdravlje zubi i kostiju, za pravilan rad srca, zaštitu krvnih žila i prevenciju povišenog tlaka.
Vrlo je važan za opuštanje mišića i dobar san te sprečava tegobe poput kroničnog umora, glavobolje i migrene.
Žene imaju osobito velike koristi od redovitog unošenja magnezija u organizam, jer čuva kosti od osteoporoze, uklanja bolne grčeve kod menstruacije i uvelike pomaže kod PMS-a.
Brojna su svjedočanstva žena koje tvrde da su po povećanju razine magnezija u organizmu izgubile na težini.
Osim toga, općenito su se osjećale energičnije i manje depresivno.
Na muškarce, magnezij djeluje jednako blagotvorno, osobito pri rješavanju problema uvećane prostate.
Opaženo je da tegobe s prostatom značajno popuštaju nakon određenog razdoblja uzimanja magnezijevog klorida.
Patimo od nedostatka magnezija
U današnje vrijeme, stručnjaci sve više upozoravaju na činjenicu da od nedostatka magnezija u organizmu pate i zdravi i bolesni. Istraživanja u Njemačkoj pokazala su da 40 posto osoba starijih od 18 godina pati od manjka magnezija. Manjak ima i 85 posto bolesnika koji su pretrpjeli srčani udar.
Američka studija objavljena 2005. pokazala je da preko dvije trećine Amerikanaca ne uzima ni najnižu preporučenu dozu magnezija, a 19 posto ih unosi manje od polovice preporučene doze. Nekoliko je glavnih razloga kojima možemo pripisati nedostatak magnezija u organizmu.
Jeste li znali? Morska voda sadrži velike količine magnezija.
Voda mrtvog mora ima najveću koncentraciju ovog minerala. Prije svega, naše tijelo apsorbira tek jednu trećinu magnezija iz hrane. Zatim, konzumiranjem namirnica spravljenih od bijelog brašna, poput kruha, peciva i tjestenine, trošimo zalihe magnezija u tijelu.
Nadalje, namirnice bogate magnezijem zbog suvremenih načina uzgoja, dugog skladištenja i zamrzavanja, sve su siromašnije tim mineralom. A kad, najzad, dođu na naš stol, najčešće dolaze u kuhanom obliku, čime izgube 40 do 70 posto magnezija.
Magnezij u obliku magnezijevog klorida
Magnezij koji u organizam unosimo preko hrane u želucu se pretvara u magnezijev klorid. To je razlog zbog kojega ga u obliku magnezijeva klorida možemo izravno i bez ikakvih štetnih nuspojava unositi u organizam.
Odlični izvori magnezija su…
heljda
bulgur
kakao
crni i bijeli grah
orah, badem, kikiriki
sjemenke lana i sezama
špinat i brokula
bučine sjemenke
kukuruz
tofu
Uz mnogobrojne prednosti, magnezijev klorid izvrsno je sredstvo za borbu protiv infekcija.
Francuski kirurg, prof. Pierre Delbet, još je 1915. godine opazio antibiotske učinke magnezija. U svojim opitima vezanim uz sprečavanje infekcija rana ustanovio je da je otopina magnezijevog klorida bila znatno učinkovitija od tradicionalnih sredstava.
Prof. Delbet je proveo i opite s unutarnjom primjenom magnezijevog klorida i otkrio da ta otopina snažno potiče imunološki sustav. Po unosu magnezijevog klorida u organizam, bijela krvna zrnca uništavaju i do tri puta više mikroba nego ranije.
S vremenom, profesor Delbet utvrdio je da magnezijev klorid blagotvorno djeluje kod niza bolesti i tegoba, poput bolesti probavnog trakta, akni, ekcema, psorijaze, urtikarije, astme, peludne groznice, impotencije, bolesti prostate, Parkinsonove bolesti, kod problema s cirkulacijom. Također je otkrio da je magnezijev klorid izuzetno učinkovit kao preventivno sredstvo protiv raka.
Između ostalog, magnezijev klorid djeluje i protiv zmijskog otrova.
Još jedan francuski liječnik, dr. A. Neveu, magnezijevim je kloridom uspio u dva dana izliječiti nekoliko pacijenata oboljelih od difterije. U istraživanjima utvrdio je i da je magnezijev klorid djelotvoran protiv bolesti organa za disanje, promuklosti, prehlade i gripe te bolesti poput ospica, rubeole, zaušnjaka i šarlaha. U novije vrijeme dr. Raul Vergini i brojni drugi liječnici potvrdili su učinak magnezijeva klorida na navedene bolesti i tegobe.
Popis je proširen pa se na njemu danas mogu pronaći i bolesti poput herpesa zostera, konjunktivitisa i reumatskih bolesti.
Magnezijev klorid blagotvorno djeluje i na kronični umor i u stanjima šoka. No, čak i ako ste zdravi, poboljšat će izgled vaše kose, noktiju i tena i usput vas učiniti znatno življima i optimističnijima.
Ljekoviti učinci magnezijevog klorida
štiti od osteoporoze i reume
poboljšava rad probave
uklanja menstrualne tegobe
ublažuje glavobolje
štiti krvožilni sustav
pomlađuje organizam
pomaže kod mršavljenja
povećava energiju
podiže libido
ublažuje depresiju
štiti od gripe i prehlade
pomaže kod bolesti živčanog sustava
ima antikancerogeno djelovanje
Priprema magnezijeva klorida
Većina tableta magnezija kao dodatka prehrani sadrži upravo magnezijev klorid. No, možete pripremiti napitak magnezijeva klorida i sami u svojoj kuhinji. Zakuhajte litru vode i ostavite da se ohladi.
U staklenu bocu naspite 33 grama magnezijeva klorida kupljenog u ljekarni i prelijte ohlađenom prokuhanom vodom. Zatvorite bocu i protresite je da bi se sadržaj izmiješao. Mješavinu nije potrebno čuvati u hladnjaku.
Doziranje
Dnevna doza ovisi o bolesti i starosti osobe te varira od pola do tri male kavene šalice na dan.
Od 10 do 50 godina: pola male kavene šalice ujutro
Od 51 do 70 godina: jednu kavenu šalicu ujutro
Od 71 i dalje: jednu kavenu šalicu ujutro i jednu navečer
Uzimanje magnezijevog klorida ne izaziva ovisnost i može se koristiti kao dodatna terapija bilo kojoj drugoj terapiji
Izvor: alternativa-za-vas
Nema komentara:
Objavi komentar