Evropsko kardiološko udruženje izdalo je nova uputstva, po kojima je normalan pritisak onaj do 140 sistolni (gornji broj u mjerenju krvnog pritiska) i 90 dijastolni (donji broj).
Prof. dr Branko Beleslin, kardiolog u Kliničkom centru Srbije i predsjednik Udruženja kardiologa Srbije, uoči Svjetskog dana srca, priča za Blic o najnovijim kriterijumima, koje se već primjenjuju u našoj zemlji.
“Najveći broj naših građana smatra da je 120 sa 80 normalna vrijednost pritiska. Međutim, krvni pritisak do 140 sa 90 je granica do koje se smatra da neko ima normalan pritisak. To, ipak, ne važi za dijabetičare, za koje je granica do 130 sa 80, kao i kod starijeg stanovništva”, ističe prof. dr Beleslin.
Ranije se međutim, smatralo da ako neko ima pritisak 139 sa 89 da je već u predhipertenzičnom stanju, da mora da pije lijekove kako se ne bi povećao rizik od srčanog udara. Međutim, kako se sve mijenja, tako su i ove granice pomijeraju. U Evropi su kriterijumi za visok pritisak malo fleksibilniji, s tim što treba voditi računa i obratiti pažnju na svakog pacijenta dok se ne pojave komplikacije koje izaziva visok pritisak, objašnjava naš sagovornik.
U Srbiji svaki drugi boluje od visokog pritiska
Od visokog pritiska u svijetu boluje svaki peti, a u Srbiji svaki drugi građanin. Ova bolest koja se nekada smatrala bolešću starih, danas je sve prisutnija u drugoj i trećoj deceniji života.
Osoba koja ima visok krvni pritisak najčešće nema simptome, pa je to razlog zbog čega se arterijska hipertenzija naziva i tihim ubicom. Neke osobe imaju nespecifične simptome, pa se žale na glavobolju, svjetlucanje pred očima, zujanje u ušima, vrtoglavicu, nestabilnost pri hodu i osjećaj pritiska u grudima. To je razlog zašto ova bolest dugo ostaje skrivena ili se otkrije slučajnim mjerenjem, najčešće poslije komplikacija. Hipertenzija oštećuje krvne sudove, a prvo utiče na oštećenje srčanog mišića.
Prof. dr Beleslin ističe da je uoči Svjetskog dana srca, Udruženje kardiologa Srbije radilo istraživanje među građanima koliko znaju o hipertenziju, njenom uzroku nastajanja ali i o terapiji koju primaju.
Rezultati su šarenoliki, ali ukazuju da država, kao i nevladini sektor moraju zajednički mnogo više da rade na zdravstvenoj prosvećenosti građana.
“Trećina pacijenata ne zna uzrok svoje hipertenzije i smatraju da nisu mogli da izbjegnu visok pritisak. Isto tako za to krive, u najvećem broju, stres. Ono što je poražavajuće, 30 do 40 odsto njih ne zna koju terapiju pije, kao ni tačnu dozu lijeka”, kaže doktor.
Parola ovogodišnjeg Svjetskog dana srca, koji se održava 29. septembra, jeste “Znanje je moć – čuvaj svoje srce”.
Izvor: stil
Bardzo dobry wpis. Pozdrawiam serdecznie.
OdgovoriIzbriši